Ljubuški, grad od 6.000 žitelja u mediteranskoj Hercegovini, poznat je po obilju vode i plodne zemlje. U pisanim izvorima prvi put spominje se 1444. pod nazivom Lubussa. U pretpovijesno doba nastanili su ga Iliri, koje u prvom stoljeću pokoriše Rimljani. Oni su izgradili vojni tabor, putnu postaju Bigeste i naselje Pagus Scunasticus. U IX. st. ljubuški kraj ulazi u sastav hrvatske županije Rastoke. Iza 400 godina turske uprave Ljubuški doživljava gospodarski i kulturni razvoj u austrougarskom razdoblju. Danas se Ljubuški nalazi u Zapadnohercegovačkoj županiji u Federaciji BiH.

Kroz Ljubuški protječe rijeka Trebižat (50 km), na kojoj se nalaze dva atraktivna slapa Kravica i Koćuša. Na lokalitetu Gračine na Humcu otkopani su ostatci rimskoga vojnog kompleksa iz 1. st. Ostatci srednjovjekovnoga grada iz 15. st. dižu se na vrhu brda Buturovice iznad Ljubuškoga. U Franjevačkom samostanu na Humcu smješten je najstariji muzej u BiH, s arheološkom i etnološkom zbirkom, lapidarijem, knjižnicom i galerijom.

Rijeka Trebižat
Ljubuški je po bogatstvu vodenih tokova bez premca u Hercegovini. Glavni tok predstavlja rijeka Trebižat, koja u najvećem dijelu protječe kroz Ljubuški. Od svojega izvora u Peć-Mlinima (Grude) do ušća u Neretvu u Strugama (Čapljina) duga je 50 km. Trebižat je poznat kao troimena rijeka. Od izvora do Klobuka zove se Tihaljina, od izvora Klokun do utoka rječice Vrioštice nazivaju ga Mlade, a od Humca do ušća nosi ime Trebižat. Temperatura vode iznosi ljeti od 24 do 28 C, a zimi se ne smrzava. U vodama Trebižata puno je brzaca, virova i slapova, te salmonidne ribe.

Slap Koćuša
Na udaljenosti 12 km od Ljubuškoga i 3 km jugozapadno od Vitine, u selu Veljacima, nalazi se na rijeci Trebižat slap Koćuša. Nakon što iziđe iz ravnice podno Klobuka riječna matica nailazi na prepreke - čvrste vapnenačke stijene - te se obrušava s visine 10-12 metara na širini od 30 metara. Slap Koćuša nema većih oscilacija u količinama vode tijekom godine poput Kravice. U blizini slapa nalazi se više starih mlinova i stupa za valjanje sukna i pranje gunjeva, od kojih neki i danas rade.

Slap Kravica
Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu je slap Kravica, tri km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškoga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Visina slapa kreće se od 26 - 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna. Za stvaranje slapa najznačajniji je bigar, sedra ili travertin. Radi se u vodi istaloženom vapnencu koji se stalno izdiže i podiže sedrene barijere stvarajući tako slapove Uz Trebižat takve slapove prave rijeke Pliva i Krka. Sedra je karakteristična za krške rijeke bogate kalcijevim karbonatom (CaCO3) i pokazatelj je da voda nije industrijski i ekološki zagađena.

Vrelo u Vitini
U Vitini, ispod jedne litice brda Zelengore, izvire rječica Vrioštica. Voda Vrioštice je bistra i hladna, uglavnom se kreće oko 12 C. Uz vrelo, odakle Ljubušaci dobivaju vodu za piće, izgrađeno je manje akumulacijsko jezerce. Ispod jezera je manji park, koji presijecaju kanali sa čistom tekućom vodom, a preko njih su mostovi za šetnju. Svježe vrelo Vitine ljeti je omiljeno izletište mještana i turista.